| |     magyar | english  
Naslovna
Posetite Srbiju
SIEPA

 

   
 
Kontakt

Radno vreme
Ponedeljak - petak: 8:00 – 16:00 časova

Konzularno odeljenje (rad sa strankama):

10:00 - 13:00 časova

Adresa
Dozsa Gyorgy ut 92/b
H-1068 BUDIMPEŠTA
MAĐARSKA

Telefon: + 361 / 322-98-38  Lokacija/Mapa
(centrala i hitni slučajevi) Praznici
                           E-mail Ambasade RS:
budapest@serbiaemb.t-online.hu
Faks: + 361 / 322-14-38

Veb sajt: http://www.budapest.mfa.gov.rs

X (Twitter): @SRBinHungary

Konzularno odeljenje

Telefon:                   + 361 / 322-14-39

Faks:                        + 361 / 352-88-46

Konzularna nadležnost

Počasni konzuli

E-mail konzularnog odeljenja:
budapest-consulat@serbiaemb.t-online.hu

 

USLOVI ZA ULAZAK STRANACA NA TERITORIJU REPUBLIKE SRBIJE Državljani Evropske unije i Šengenskih zemalja mogu da uđu, tranzitiraju i borave u Republici Srbiji najduže 90 dana u periodu od šest meseci sa važećom ličnom kartom ili pasošem. O uslovima za ulazak državljana drugih zemalja opširnije ovde.

UPLATA KONZULARNIH TAKSI ISKLJUČIVO PUTEM BANKOVNOG RAČUNA. Obavestavamo vas da je Ambasada R.Srbije otvorila poseban bankovni račun za uplatu E-viza i konzularnih taksi:

Embassy of the Republic of Serbia
1068 Budapest
Dózsa György út 92/b

MKB  Bank Zrt,
1056 Budapest, Vaci u.38
Currency: EUR
IBAN HU15 1030 0002 5011 8441 4882 0024
SWIFT (BIC) code: MHB HU HB

Svrha uplate: Zahtev za E-vizu /konzularna taksa za…. /, Prezime, ime, broj pasoša

MOLIMO STRANKE DA PRE UPLATE KONTAKTIRAJU KONZULARNO ODELJENJE RADI TAČNOG IZNOSA UPLATE. PROVIZIJA BANKE ZA UPLATU KONZULARNE TAKSE NA RAČUN AMBASADE IDE NA TERET STRANKE.

 

OBAVEŠTENJE:

OBAVEŠTAVAMO DA JE PRVI POTPREDSEDNIK VLADE I MINISTAR SPOLJNIH POSLOVA REPUBLIKE SRBIJE IVICA DAČIĆ, 14. MARTA O.G. DONEO ODLUKU BR. 24-596/30-2024/01 O SUFINANSIRANJU PROJEKATA KOJI SVOJIM KVALITETOM DOPRINOSE OČUVANJU I JAČANJU VEZA MATIČNE DRŽAVE I DIJASPORE, KAO I MATIČNE DRŽAVE I SRBA U REGIONU.
 
UVID U OBJAVLJENU ODLUKU O SUFINANSIRANJU PROJEKATA MOŽETE OSTVARITI NA SLEDEĆIM LINKOVIMA:
 
 

 


 
 
 
OBAVEŠTENJE - 18.3.2024.
Obaveštavamo da je prvi potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova Republike Srbije Ivica Dačić, 14. marta o.g. doneo Odluku br. 24-596/30-2024/01 o sufinansiranju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore, kao i matične države i Srba u regionu.
 
Uvid u objavljenu Odluku o sufinansiranju projekata možete ostvariti na sledećim linkovima:
 
 
 

Komemorativna akademija povodom obeležavanja Dana sećanja na 17. mart 2004. godine - 17.3.2024.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je večeras komemorativnoj akademiji u Narodnom pozorištu povodom obeležavanja Dana sećanja na 17. mart 2004. godine – Pogrom na Kosovu i Metohiji. 
 
"Kada se okupljamo u ovakvim prilikama, to nam je kao obaveza više. Gotovo nikada se nismo dogovorili šta je to što nam je činiti u budućnosti" rekao je predsednik. Kada od zločina prođe dvadeset godina, i to bez pravde za žrtve i kazne za zločince, postavlja se pitanje - a šta nam posle svega ostaje? Šta da kažemo sebi, svetu, a ponajpre Srbima sa Kosova i Metohije, koji su 17. marta 2004. godine doživeli pogrom, kada je njih desetoro ubijeno, skoro 1000 povređeno, 4000 trajno izbačeno iz svojih domova, dok im je 900 kuća razoreno, a 35 crkava i manastira oštećeno i uništeno. Nisam siguran da postoje prave reči za njih, ili ih barem ja ne znam", naveo je predsednik Vučić, istakavši da postoji nešto što ni njima ni nama niko ne može da oduzme, a to je pravo na istinu. 
 
"I koliko god u današnjem svetu istinu predstavljaju kao nešto izlizano, zloupotrebljeno i bezvredno, ja i dalje verujem da je ona svetlost bez koje bismo živeli u večnom mraku. Neophodna nam je i ne smemo da ćutimo čak ni kada nas ubeđuju da ne znamo šta pričamo. I to nije nikakav inat, to je odbijanje da se živi bez svetla i da se bude zaboravljen" rekao je predsednik u svom obraćanju. On je podsetio na Šopenhauerove misli da istina prolazi kroz tri faze i da se mi sada nalazimo u drugoj - nasilničkom odbijanju iste. 
 
"U Ukrajini je prekršen princip nepovredivosti državnih granica, a u Srbiji nije? Napad 19 država bez saglasnosti SB UN nije kršenje prava? Ceo svet skoči da brani Ukrajinu, pominju i Treći svetski rat, a kada Srbiji otimaju deo teritorije, onda ništa. I kada sve to kažemo, kada za Srbiju tražimo isto, napadnu nas da smo nasilni, da se naoružavamo i da smo večna pretnja. U svetu bez principa jedini bedem je istina. Ona ne može da se preskoči, i zato beže od nje i ne žele da je prihvate. Živimo u svetu nasilničkog otimanja istine. I dvadeset godina od pogroma niti smo nekoga napadali, niti pretili, a često smo i ćutali. To ne znači da ćemo se povući, nastavićemo da govorimo istinu. Istina glasi da se pogrom dešava samo tri godine posle „demokratskih promena“. Onda dolazi do strašnih zločina, usred priče standardi pre statusa. Tobože, status se ne zna. A standardi su da kada izađu sa lažnom pričom o trojici albanskih dečaka, koje su u smrt navodno oterali Srbi, i što i danas ponavljaju u Prištini, tada se ubrzano prelazi sa standarda na status", poručio je predsednik Vučić. On je dodao da je ono što se desilo 17. marta 2004. godine bilo i dobro organizovano i usaglašeno. 
 
 
 
„Nije to bio gnev i bes divnih ljudi koji su videli nepravdu. Ne, sve je bilo dobro pripremljeno i organizovano, da bi posle toga dobili Ahtisarijev plan, Bečke pregovore, i punu nezavisnost“, naveo je predsednik Vučić. 
 
Predsednik je rekao da smo od 2008-2012. godine, ali i 2013. godine izgubili mnogo, jer je više od polovine sveta priznalo nezavisnost Kosova. 
 
"Nismo nasledili poziciju u kojoj smo isti, već poziciju u kojoj je Kosovo za veći deo sveta već bilo nezavisno. I ma koliko bolan bio Briselski sporazum, dao nam je nekoliko godina za ubrzan napredak i razvoj, da pokažemo da smo pouzdan partner. Ništa iz Briselskog sporazuma, što je bila albanska obaveza, nije ispunjeno, jer nisu ni hteli. Uskoro će 12 godina od Briselskog sporazuma, ali spominje se Ohridski, koji nismo potpisali. Neće ni da razgovaraju o ZSO, ali nikada naši partneri sa Zapada neće reč reći protiv njih. To je njihovo čedo, koje ljuljaju u kolevci i koje će doveka da čuvaju. Šta nam je onda činiti kada vidimo da ni njihova reč ni potpis ne vrede ništa - ne Albanaca, njihov nikada nije ni važio, nego onih koji su se vodili kao pošteni pregovarači", naveo je predsednik Vučić. Govoreći o tome šta je to što možemo da uradimo danas, predsednik Vučić je istakao da očekujemo da nam kažu da nam je nešto nametnuto, a ne dogovoreno. 
 
 
"Kažite da je to vaša volja, a ne Srbije i srpskog naroda. Možete da provodite kakve hoćete akcije i pretnje, ali nikada nećemo prihvatiti rezultate ni pogroma iz 2004. godine, ni nezavisnost Kosova, koje će uvek biti deo suverene i nezavisne Srbije. Postoje ljudi koji brinu o sudu budućnosti i njih ne možete da pobedite pretnjama. Slobodu volimo više od svega i nikada nećemo dati da nam je uzmu. Želim da se sa svima vama poklonim senima naših junaka koji su pali čuvajući svoje kuće i ognjišta, i da im poručim da nisu uzalud pali. Znaćemo da čuvamo sve što su učinili za svoju otadžbinu. Neka živi Srbija, neka živi Kosovo i Metohija i naš narod!"
 
 

 


Regionalna saradnja ključ energetske stabilnosti - 12.3.2024.

Ministarka rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Dubravka Đedović Handanović razgovarala je danas u Budimpešti sa ministrom spoljnih poslova i spoljne trgovine Mađarske Peterom Sijartom o zajedničkim projektima u energetskom sektoru i saradnji dve države u oblasti gasa, nafte i snabdevanja električnom energijom.
 
Đedović Handanović je, nakon ovog sastanka, naglasila da je regionalna saradnja ključ za postizanje energetske sigurnosti, a da saradnja Srbije i Mađarske na više polja, a posebno u energetskom sektoru, to i dokazuje.
 
Osim saradnje u oblasti snabdevanja gasom, nameravamo da se bolje povežemo i u snabdevanju naftom i u prenosu električne energije, rekla je ministarka i dodala da je snabdevanje energentima stabilno i da, pored domaćih rezervi, u ovom trenutku raspolažemo i zalihama od 163 miliona kubnih metara u skladištima u Mađarskoj.
 
 
Ona je navela da je tokom današnjeg razgovora bilo reči o dinamici korišćenja postojećih zaliha i uslovima za obezbeđivanje dodatne količine gasa, koja će doprineti većoj sigurnosti i naredne zime.
 
Đedović Handanović je ukazala na to da je na ovom sastanku naftovod Srbija–Mađarska označen kao jedan od prioritetnih projekata u energetskom sektoru za obe države, dodavši da su o tome danas u Budimpešti razgovarali i članovi radne grupe iz „Transnafte” i mađarskog MOL-a.
 
Ministarka je istakla da je Srbija započela pripreme za izgradnju naftovoda u pogledu izrade prostornog plana, strateške procene uticaja na životnu sredinu i neophodne tehničke dokumentacije i da je važno da aktivnosti oba partnera budu usklađene.
 
Ona je predočila da je cilj da radovi počnu već naredne godine, kako bi naftovod, dužine 128 kilometara, bio završen do 2027. godine, preciziravši da je vrednost investicije procenjena na približno 150 miliona evra.
 
Kapacitet će iznositi približno pet miliona tona nafte godišnje, objasnila je ministarka i dodala da su obe strane saglasne da je neophodno delovati brzo i usaglašeno.
 
Đedović Handanović je podsetila na to da dve države zajednički grade i Panonski koridor, čime će se udvostručiti kapaciteti za prenos električne energije između Srbije i Mađarske.
 
Investicija u Panonski koridor vredna je više od 100 miliona evra i cilj je da ga završimo u naredne četiri godine, navela je ona, uz napomenu da je plan da se Mađarska pridruži prvoj regionalnoj berzi električne energije, koju je Srbija osnovala sa Slovenijom, što bi trebalo da se realizuje u narednih nekoliko nedelja.
 
Sijarto je naveo da bezbednost snabdevanja ostaje prioritet za Mađarsku, i najavio da će se ta zemlja pridružiti regionalnoj berzi električne energije.
 
Tokom posete Budimpešti, ministarka rudarstva i energetike učestvovala je i na Balkanskom forumu, na kojem je govorila o planovima za razvoj energetskog sektora u narednom periodu.
 
Đedović Handanović je istakla da je strateški cilj Srbije energetska nezavisnost po najnižoj ceni za građane i privredu i da je zato fokusirana na tri stvari.
 
Prva je sigurnost snabdevanja kroz izgradnju nove infrastrukture poput završene gasne interkonekcije sa Bugarskom, a u budućnosti sa Severnom Makedonijom i Rumunijom.
 
Druga je postizanje veće energetske nezavisnosti izgradnjom novih proizvodnih kapaciteta, za šta su nam potrebni Bistrica i Đerdap 3, kao i novi solarni kapaciteti od jednog gigavata.
 
Treće je jačanje regionalne povezanosti, odnosno energetsko umrežavanje sa susednim zemljama.
 

Ministarstvo spoljnih poslova
Dnevne vesti 
Saopštenja 
Foto galerija 


Narodna skupština

Predsednik Republike Srbije

Vlada Srbije

Ministarstvo spoljnih poslova